Prezime Bošnjak

U Hrvatskoj danas živi oko 6500 osoba s prezimenom Bošnjak u 2600 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 4400, pa se njihov broj povećao za 50 posto. Prisutne su u svim hrvatskim županijama, u 104 grada i 539 manjih naselja, najviše u Zagrebu (1135), Osijeku (330), Splitu (325), Sesvetama (180), te u Vinkovcima (140). Prezime Bošnjak (uključujući: Bosnjak, Bosnyák, Boshnyak, Bosnyak, Bosniak, Boshnjak, Bosniack i Bosnjack) prisutno je u 48 država širom svijeta. Prezime 'Bosnjak' nosi oko 2000 osoba u Njemačkoj, približno 500 u Americi, te oko 500 osoba u Australiji. 'Boshnyak' nosi oko 200 osoba u Rusiji, približno 100 u Ukrajini, te manji broj osoba u Americi. 'Bosnyak' nosi oko 200 osoba u Americi. Riječ 'Bošnjak' potiče od narodnog nadimka koji su nosili oni koji su migrirali iz Bosne u druge krajeve, te je kroz vrijeme prešao u trajno prezime. Negdje u vrijeme Eugena Savojskog oko 1697. godine kada je zapaljeno Sarajevo, mnogi kršćani iz Bosne, na povratku su sa njim prešli Savu i nastanili se u Slavoniji, dok su neki otišli u Hercegovinu a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili nadimak Bošnjaci i kasnije taj nadimak prelazi u njihovo stalno prezime Bošnjak. Na isti način prezime su dobivali doseljenici iz Bosne po cijelom svijetu. Svjedočanstvo o njegovoj raširenosti u svijetu predstavlja i naselje 'Boshnyakovo' (u atlasima: 'Bošnjakovo') na samom istoku Rusije, gotovo 8400 kilometara zračne linije udaljeno od Bošnjakova Brda. Ime naselja povezano je s Nikolajem Konstantinovičem Bošnjakom, časnikom ruske mornarice koji potiče iz plemićke obitelji Bošnjak, koja je nastala u drugoj polovici 18. stoljeća. Zanimljivo je da je u Fojnici, mjestu u Bosni i Hercegovini, u proteklih 100 godina rođeno najviše osoba sa prezimenom Bošnjak, a članovi ovog roda tvrde da su, prema nekim izvorima, porijeklom iz Hercegovine: Mostar, Široki Brijeg i okolica. Danas svaki deseti stanovnik ovog kraja nosi prezime Bošnjak. U Hrvatskoj danas postoji općina 'Bošnjaci' sa 99% hrvatskog stanovništva. Prvi put spominje se 1476. godine, u popisu posjeda Selna, a stanovnici ovog mjesta potvrđuju da su im preci tu doselili iz Bosne. Povijesničari su zabilježili da su glavni migracijski pravci Bošnjaka u Hrvatskoj u 19. vijeku uočeni iz Bosne i Hercegovine – iz Mostara, Širokog Brijega i Bosanske Gradiške i to uglavnom u Zagreb. S obzirom na to da Vjekoslav Klaić u Povijesti Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća (1899: 13) među poslanicima slavonske kraljevine na Saboru održanom na Rakošu još davne 1505. spominje i Eliasa Bosnyaka de Bustnhincza, nije teško pretpostaviti da je prezime Bošnjak postojalo i prije dolaska Osmanskog carstva na bosanskohercegovačke prostore; čime je isključena tvrdnja da su upravo Osmanlije stanovnike Bosne nazvali Bošnjacima. 37. po redu vikar Bosne Srebrene od 1504. do 1513. i prvi provincijal od 1517. do 1520. bio je Fra Petar Bošnjak. Još stariji primjer je kćer jedinica bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, supruga hrvatsko-ugarskog kralja Lodovika I Anužvica (Lajoš Anžujski) (1340–1387) i kraljica udovica Hrvatske, Ugarske i Poljske Elizabeta Kotromanić, u poljskoj historiografiji poznata kao Elżbieta Bośniaczka (Bošnjačka). Ova kraljica koja je vladala najmoćnijim carstvom evropskog srednjovjekovlja rođena je 1340. u Srebreniku. Nadalje, Na arapskom govornom području – od Libana, preko Sirije, Palestine, Saudijske Arabije pa sve do Tunisa pa i dalje – možemo naići na osobe sa prezimenom Bushnaq ili Bushnak. U SAD-u radiolog Morton A. Bosniak, tvorac je klasifikacije bubrežnih cisti koja danas nosi ime po njemu. U Srbiji postoje sela 'Mali Bošnjak' i 'Bošnjak' u kojima žive isključivo Srbi. Globalna rasprostranjenost prezimena Bošnjak simbol je migracija i povijesnih kretanja, čineći ga prepoznatljivim prezimenom u mnogim dijelovima svijeta. Iako je teško doći do svih informacija o obiteljima koje su nosile ovo prezime u prošlosti, jedno je sigurno – Bošnjak je prezime koje je, unatoč različitim migracijama i povijesnim previranjima, ostalo snažno povezano s Bosnom, te je i danas simbol ponosa i kulturnog naslijeđa. Kao što nam kaže jedan moderni pjesnik: 'Kreni preko planina, starom stazom djedova, Bosna će ti reći sve, odakle nam prezime...'

Autor: Josip Bošnjak

Podijeli na: